More
    spot_img

    MIRSAD SE IZ ŠVICARSKE VRATIO U PRIJEDOR I ZAPOSLIO 111 RADNIKA


    Mirsad nije tek tako postao uspješni biznismen. Iza njegovog uspjeha stoje decenije rada, truda i predanosti. Kada se tek vratio u Prijedor, radio je, kako kaže, sve što je stigao. Odrastao je u porodici gdje je svakodnevno, kao mali dječak, gledao svoju majku kako ustaje veoma rano i radi sve do kasne sate da bi osigurali svojoj djeci sve što im je bilo potrebno.

    Prijedorčanin Mirsad Ramić vratio se iz Švicarske u svoj rodni kraj prije više od dvadeset godina. Godine 2004. otvorio je firmu “Cromex”. Počeo je sa samo dva radnika. Danas je u njegovom poduzeću 111 zaposlenih, a tvrdi da će rasti u godinama koje dolaze. Ramićeva firma bavi se laserskim rezanjem pomoću najnovije “Fiber Laser” tehnologije, savijanjem limova i cijevi, 3D savijanjem cijevi, praškastim farbanjem, CO2 i argonskim varenjem, planiranjem, razvojem, montažom i provjerom metalnih konstrukcija, te izradom inoks-ograda i ostalih proizvoda od inoksa.

    Mirsadov glavni motiv za povratak u Bosnu i Hercegovinu bila je njegova ljubav prema domovini. Isprva nije imao previše podrške, ali je vjerovao da čini pravu stvar i ništa ga nije dalo odgovoriti od njegove zamisli. “Odmah poslije rata kada sam osjetio da je toliko-koliko sigurno, odlučio sam se vratiti. Zaključio sam: ako tamo radim dvanaest sati i ovdje radim isto toliko, moći ću živjeti. Kada pretvoriš tu razliku u plati na standard života u inostranstvu, uglavnom se to onda svede na isto. Nisam odmah imao podršku, supruga je bila ta koja je pratila, nije bila oduševljena mojom odlukom, ali je vjerovala u mene”, priča Mirsad Ramić za Stav.

    Kaže kako je za njega zapadnjački način života značio da će odgoj svoje djece prepustiti u ruke drugih, a to nije želio dopustiti. Mnogi smatraju da je Zapad idealno mjesto za stvaranje porodice, Mirsad se, pak, s time ne slaže. “Ako je osoba takva da teži samo ka materijalističkom aspektu života, onda je Zapad pravo mjesto za njega. Ali ako želi stvoriti porodicu, onda i nije baš idealno. Ne osporavam tuđe mišljenje, ali ja ne mislim da je tamo dobro odgajati djecu. Države su zaista jako uređene. Međutim, ako ti neko uzme dijete na cijeli dan danas i on ti ga odgaja i podiže, ti gubiš svoju ulogu. Nakon 10-15 godina, to dijete je otuđeno. Nema onog najbitnijeg dijela: duše za život”, priča nam Ramić.

    Mirsad nije tek tako postao uspješni biznismen. Iza njegovog uspjeha stoje decenije rada, truda i predanosti. Kada se tek vratio u Prijedor, radio je, kako kaže, sve što je stigao. Odrastao je u porodici gdje je svakodnevno, kao mali dječak, gledao svoju majku kako ustaje veoma rano i radi sve do kasne sate da bi osigurali svojoj djeci sve što im je bilo potrebno. Kaže da im nije nikada ništa u životu falilo. “Sve što je renovirano u kući svojim sam rukama radio. Od postavljanja podova, keramike, fasade, ništa mi nije nepoznanica. Zato i govorim sve ovo, znam koliko sam sebe žrtvovao da bih sada vodio život koji vodim. Ništa mi nije došlo preko noći”, kaže nam.

    Priča nam i kako je od krucijalne važnosti da čovjek osjeća tu povezanost s porodicom, da ima želju da posjećuje i pazi svoju rodbinu i da stvori svoj vlastiti potomak. “Razlika je velika u generacijama. Generacija u kojoj sam ja odrastao nije ni blizu ove današnje. U moje vrijeme momak s 18 godina je već razmišljao o stvaranju porodice. Danas ćete pronaći muškarca s 35 godina koji nema ni djevojku, kamoli djecu. Još na to sve kaže: ‘Šta će mi djeca, jedva sebe izdržavam?!’”

    Vjeruje kako se u Bosni i Hercegovini može zaraditi, uostalom, on je živi dokaz za to. Može se, kaže, živjeti lijepim životom, ako ima želje za time. Ističe kako je jedna stvar imati dovoljno da živiš lagodnim životom, a sasvim je druga stvar obogatiti se. “Šta je to sada nekome dobro, to je pitanje osobe. Neko želi za relativno kratko vrijeme da ostvari ono što se nekad u narodu kroz cijeli vijek težilo i radilo se marljivo s koljena na koljeno. Sada se to želi postići za pet godina, a to je jako teško, skoro pa nemoguće. Trebaju se postaviti neki realni okviri”, kaže nam.

    STAV.BA



    spot_img

    Aktuelno

    spot_img

    Povezani članci