Kompanija DDC doprinosi razvoju kroz otvaranje novih radnih mjesta, te nudi mogućnost zaposlenja i lakše integracije pripadnicima dijaspore koji su se odlučili vratiti u BiH.
Adnan Mandžo je rođen u Sarajevu 1977. godine, da bi slijedom nesretnih okolnosti u 1992. godini izbjegao u Holandiju. Danas je vlasnik IT kompanije DDC, koja iz godine u godinu bilježi stalni rast.
Motivi povratka u BiH su, kaže Mandžo, bili privatne, emotivne, ali i finansijske prirode. Želio je promjenu i novi početak, a ujedno i doprinijeti razvoju svoje rodne zemlje jer smatra da je potencijal veliki kada su u pitanju uspješno poslovanje i napredak.
Nakon što je dvije godine radio kao menadžer ljudskih resursa u kompaniji DevLogic, prihvatio je poziciju direktora u kompaniji DDC. Nakon toga, pod Mandžinim vodstvom, kompanija konstantno realizira rast. DDC vrši administrativne usluge kompanijama iz inostranstva, a najčešće se radi o unosu i obrađivanju podataka (engl. business process outsourcing).
Mandžo smatra da je ogroman raspon usluga koje se mogu pružati i da većina stranih kompanija može realizirati uštede ukoliko dio posla povjeri nekom drugom, kao što je DDC, to jeftinije i brže može uraditi za njih. Snaga firme, kako navodi Mandžo, njena je raznolikost u smislu broja jezika s kojim se njeni uposlenici aktivno koriste.
Adnan Mandžo želio je doprinijeti razvoju svoje rodne zemlje jer smatra da je potencijal veliki kada su u pitanju uspješno poslovanje i napredak. U kompaniji se uglavnom upošljavaju mladi ljudi, a broj uposlenika često varira, s obzirom na to da se veći dio osoblja angažuje na projektnoj bazi. U prosjeku je u kompaniji uposleno između 20 i 30 osoba, od toga 70% žena.
Ne samo da kompanija doprinosi razvoju kroz otvaranje novih radnih mjesta već nudi mogućnost zaposlenja i lakše integracije pripadnicima dijaspore koji su se odlučili vratiti u BiH, ali i mladima koji su na početku svoje karijere i žele naučiti nešto novo te ostati u BiH. Pored ovoga, u kompaniji se često angažiraju osobe koje su dugo bile nezaposlene te im DDC često služi kao odskočna daska da lakše pronađu zaposlenje u drugim kompanijama, i to na višim pozicijama.
Papirologija i birokracija, kao i svim kompanijama u BiH, velika je prepreka s kojom se i DDC svakodnevno susreće: veoma teško se dolazi do određenih poticaja, naprimjer, za zaposlenje mladih i žena. Planovi kompanije su i pružanje usluga digitalizacije dokumenata.
- Ogromna je šteta kada nas zadese nevolje kao požari ili poplave zbog kojih se djelimično ili u potpunosti unište arhive neprocjenjive vrijednosti, kaže Adnan.
– Za sve nas, kao i za naše potomke od velike je važnosti da očuvamo naše naslijeđe i spriječimo da ovakvi dokumenti zauvijek nestanu, upozorava naš sagovornik.
IT sektor, smatra Mandžo, ima idealan potencijal za poticaj i ulaganje, a ne zahtijeva nikakav fizički transport robe. Ono šta je potrebno je IT infrastruktura i brza internet-konekcija koja je na zavidnom nivou u BiH. Zaključuje da ne trebamo ići daleko da se uvjerimo u primjere dobre prakse, poput jedne Poljske koja je enormno profitirala u ovom sektoru i u kojoj je u 2013. godini organizirana najveća svjetska IT konferencija, a koja se do tada održavala u Njemačkoj.
mojabih.oslobodjenje.ba
