Bosna i Hercegovina još je ekološki očuvana zemlja raj za medonosno bilje i proizvodnju meda, ali i drugih pčelinjih proizvoda.

Samo neki primjeri koliko je BH med u svietu cijenjen :

Hamzalija Hatibović, jedan od najboljih bh. pčelara, osvojio je svjetsku zlatnu medalju za najbolji med u svijetu na Apimondia – 41. kongresu Svjetske Apimondije (Svjetske federacije pčelarskih asocijacija) u Francuskoj.
Med pčelara Midhata Hodžića iz Sarajeva i pčelara Slobodana Ostojića iz Banja Luke ocijenjen je najvišim ocjenama na sajmu pčelinjih proizvoda u Tokiju.
Slobodan Ostojić, apsolvent Poljoprivredn og fakulteta u Banja Luci je mlad pčelar, ali stručan i odgovoran. Zet je Milana Atlagića, čuvenog i cijenjenog banjalučkog pčelara koji je odgojio brojne generacije pčelara i imao je pčelinjak sa oko 130 košnica. Naravno, presretan je, zadovoljan i ponosan što su njegovom medu odškrinuta vrata medu japanskim potrošačima.

Bosanskohercegovački med je tražena roba. Ne samo na domaćem, nego i na stranom tržištu, a posebno u zemljama Bliskog istoka. Ipak, uvoz je 30 puta veći od izvoza.

Bosna i Hercegovina ocijenjena je kao zemlja velikih potencijala za uzgoj pčela i proizvodnju meda, a sami pčelinji proizvodi svrstani su među najkvalitetnije u svijetu, zbog još uvijek čistih pčelinjih pašnjaka. Ipak, u BiH se oš uvijek ne koriste pčelinji potencijali zemlje, zbog čega je pčelarstvo u zemlji na veoma niskim granama. BiH godišnje uvozi blizu 300 tona meda legalnim putevima, dok tone meda ulaze i ilegalnim kanalima, najčešće iz Srbije

KRAJINJE JE VRIJEME DA SE TAJ TREND PROMIJENI !