Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF) je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti posljednje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, a koji je utemeljen na četiri argumenta.
Komšić je danas uputio zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da ocijeni Schmidtovu nametnutu odluku o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Preciznije, Komšić je zatražio ocjenu ustavnosti entitetskog ustava, jer je njegova izmjena bila uslov za implementaciju izmijenjenog Izbornog zakona. Schmidt smatra da će se ovim onemogućiti blokade prilikom formiranja vlasti u FBiH.
Prvi Komšićev argument jeste da je visoki predstavnik nametnuo izmjene koje su u suprotnosti s ranijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Jedna od tih odluka jeste ona koja donesena nakon njegove apelacije iz 2015. Apelacija se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika oba entiteta, a Sud je utvrdio da je taj postupak diskriminatoran i zatražio je da se izbrišu sporni članovi Izbornog zakona kojim se tretira ovo pitanje. Utvrđeno je da izbor nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Način izbora entitetskih predsjednika i potpredsjednika je osporen zbog toga što pripadnicima Ostalih nije omogućeno da se kandiduju za spomenute pozicije. Ova Komšićeva apelacija nikada nije provedena. Aktuelni predsjednik i potpredsjednici FBiH izabrani su prije nego što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio ovu odluku, dok su aktuelni predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izabrani 2018. godine, nakon donošenja odluke.
Drugi argument jeste da su prethodno navedenim umanjena ranije postignuta prava, što je “neprihvatljivo i pravno nemoguće”.
Treći Komšićev argument, kojim osporava Schmidtovu odluku, jeste taj što smatra da je odlukom izazvana pravna nesigurnost. Visoki predstavnik je nametnuo to da se zakonodavna vlast u FBiH konstituiše na osnovu popisa stanovništva iz 2013., a da se izvršna vlast konstituiše prema popisu iz 1991.
Komšić je konstatovao da je ovim neformalno proglašen okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koji se odnosi na povratak stanovništva na prijeratna mjesta stanovanja. Smatra da se ovim ušlo u prihvatanje posljedica rata, tj. etničkog čišćenja. Aneks 7 još nije proveden i pitanje je da li će ikada biti proveden.
Četvrti argument jeste da se da se uvodi manja ili veća vrijednost ljudi shodno prebivalištu. To znači da glas građana neće biti jednak, tj. da će njegova vrijednost ovisiti o tome gdje neko živi.
“Sainte-Lagueovom metodom za dodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH 1, 3, 5, 7, 9… formalizirao je diskriminaciju, jer bi u novom sistemu građani kao osobe imali veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta”, obrazložio je Komšić.
Spomenutom metodom će se računati količnik ili koeficijent delegata.
S obzirom na specifičnost Komšićevog zahtjeva koji podrazumijeva i donošenje privremene mjere, očekuje se da će ga Ustavni sud brzo razmotriti.
Kakvu je odluku donio visoki predstavnik
Podsjećamo, visoki predstavnik je nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta za Opće izbore 2. oktobra odlučio da Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 u svakom klubu naroda i 11 u klubu Ostalih. Ranije je bilo 58 delegata, po 17 u klubovima konstitutivnih naroda te sedam u klubu Ostalih. Nametnuo je i djelomične izmjene Ustava FBiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.
Schmidtov navodno prvobitni prijedlog, iz jula ova godine, bio je da se uvede cenzus u svakom kantonu od tri posto pri izboru delegata u Parlamentu FBiH izazvao je veliko nezadovoljstvo među strankama sa sjedištem u Sarajevu, dok su ovaj prijedlog podržale stranke s hrvatskim predznakom.
Zbog toga su ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održani protesti onih kojima je taj prijedlog neprihvatljiv, a za koji smatraju da se njime produbljuju etničke podjele. Navodni prvobitni prijedlog visokog predstavnika bio je prihvatljiv strankama s hrvatskim predznakom, jer su smatrale da će se time riješiti ono što zovu “legitimno predstavljanje naroda”.
Nakon što su održani protesti, Schmidt je poručio da će dati domaćim političarima da još jednom pokušaju postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali da ako se to ne desi kroz nekoliko sedmica, da postoji mogućnost da će on te izmjene nametnuti.
U međuvremenu je nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona, za koje je naveo da će njima izborni proces učiniti transparentnijim.
Posljednju odluku visokog predstavnika podržale su Sjedinjene Američke Države, dok su iz Evropske unije poručili da je riječ isključivo o Schmidtovoj odluci. U Bosni i Hercegovini su pojedini djelomično zadovoljni ovim odlukom, a to su prije svega stranke s hrvatskim predznakom, dok su drugi mišljenja da se njome pogodovalo strankama s hrvatskim predznakom. Nezadovoljni su i pojedini europarlamentarci, prvenstveno oni iz ljevičarskih i liberalnih stranaka.
KLIX
