More
    spot_img

    Ključni problem ekonomije je radna snaga: Umjesto Bosanaca, rade Indijci


    U BiH pristižu radnici iz Turske, Bangladeša, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Hrvatske.

    Sve jasno

    Iako naša država ima više od 360.000 nezaposlenih, u prošloj godini izdate su skoro tri hiljade radnih dozvola stranim državljanima. Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za „Avaz“ objašnjava pojavu tog fenomena.

    Ključni problem ekonomije je radna snaga: Umjesto Bosanaca, rade Indijci
    Ključni problem ekonomije je radna snaga: Umjesto Bosanaca, rade Indijci

    – Prvo, mi na biroima za zapošljavanje imamo lošu starosnu strukturu, tu je puno osoba starosti od 50 i više godina. Drugo, kvalifikaciona struktura je upitna, i treće, većina je na birou zbog zdravstvenog osiguranja, što znači da oni nisu aktivni tražioci posla – objašnjava Smailbegović.

    S druge strane, trend odlaska radno sposobnog stanovništva iz BiH je u porastu.

    – Zbog velikog odlaska nedostaje određene radne snage i to se naročito dešava u nekoliko grana, građevina je najviše pogođena, zatim industrija i uslužni sektor. Dosta naših radnika iz uslužnog sektora ide u Hrvatsku i Crnu Goru, gdje zarade više. I vozača puno odlazi. Rješenje za našu privredu je u liberalizaciji uvoza deficitarne radne snage i prekvalifikaciji onih s biroa koji žele raditi – mišljenja je Smailbegović.

    Olakšati proces

    Dok je firmama koje izvode poslove od javnog značaja, poput izgradnje autoputa, olakšan proces dobivanja dozvola za rad stranim državljanima, drugima to predstavlja mukotrpnu proceduru, pa zato najčešće odustaju.

    – Da bi jedan poslodavac uvezao radnika iz Indije ili Nepala, očekuje ga kompleksna i dugotrajna procedura. Ključni problem bh. ekonomije je radna snaga, potom su tri naredna mjesta slobodna, pa onda možemo pričati o svim ostalim problemima, o energiji, doprinosima, porezima… Ozbiljnim kompanijama nedostaje radne snage – upozorava Smailbegović.

    28 dokumenata

    Opisao je kako bi izgledalo dobivanje radne dozvole za sobaricu.

    – Ona prvo mora poslati diplomu da je kvalificirana za sobaricu. Onda se diploma treba nostrificirati u nadležnom ministarstvu, odnosno prvo je sudski tumač mora prevesti na bosanski jezik. E, kad to završite, ona mora poslati podatke o nekažnjavanju, pa onda ide u daljnju proceduru. Federalni zavod mora sve kantonalne zavode kontaktirati i provjeriti da li oni imaju sobaricu da ponude. Izbrojio sam, otprilike 28 dokumenata je potrebno da biste tu proceduru zatvorili – kaže Smailbegović.

    AVAZ



    spot_img

    Aktuelno

    spot_img

    Povezani članci