Četvrtak, 30 lipnja, 2022
More
    spot_img

    HRVATSKI AKADEMICI ZA DALJNJE PODJELE: OSIGURATI TREĆI ENTITET U BIH I MEHANIZME ZAŠTITE VITALNIH INTERESA HRVATA

    Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) prije šest dana je objavila dokument koji bi trebao predstavljati nacionalne interese Hrvatske prilikom pregovora s BiH, Srbijom i Crnom Gorom u pogledu članstva u Evropsku uniju.

    Drugim riječima, HAZU je u dokumentu “Prilozi HAZU za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u EU” naveo uslove koje bi hrvatski političari trebali postaviti zvaničnicima BiH, Srbije i Hrvatske kada se otvore pregovori za članstvo u EU.

    Očekivano, tu su izmjene Izbornog zakona BiH koji bi zadovoljio HDZ i Zagreb, ali i druga pitanja poput razgraničenja u Malostonskom zaljevu, sporazumi itd. Posebno se ističe dio koji govori da je potrebno osigurati treći entitet u BiH kako bi se zadovoljile sve potrebe Hrvata.

    Ovo su uslovi koji se tiču Bosne i Hercegovine:

    Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otočići Veli i Mali školj te Ponta Klek); saniranje odlagališta otpada u području Neuma, potreba osavremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (zaštita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja čišćenja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; zaštita voda rijeke Neretve – onemogućiti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost sadašnjeg stanja rasutog tereta u luci Ploče – fine čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu.

    Aktuelizirati potrebu poštivanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda.

    Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.

    Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

    Osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – hrvatsko-mađarska granica (koridorska ekstenzija Jadran – Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša te provedba mjera za ublažavanje klimatskih promjena i mjera u području okoliša i održivog razvoja.

    Upozoriti na gledišta iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na područjima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima žive pretežno Hrvati; problem zagađenja okoliša zbog korištenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja ugljena oko 5 x 106 tona).

    Smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na zaštitu okoliša – HE Foča, HE Buk Bijela, He Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), što dovodi u pitanje zaštitu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE Čapljina na Neretvi.

    Podsjetit ćemo da je Hrvatski narodni sabor (HNS) na čijem čelu je Dragan Čović (HDZ) donio zaključak o “teritorijalnoj reorganizaciji BiH” koji predstavlja treći entitet. Da će Hrvati u BiH ići na formiranje trećeg entiteta odnosno samouprave nedavno je otkrio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

    Ne treba ni spominjati da se radi o antidejtonskim i antiustavnim potezima koji bi mogli destabilizovati BiH i cijeli region, a čemu doprinose i ovakvi dokumenti kakav je izdao HAZU.

    CRNA-HRONIKA.INFO

    spot_img

    Aktuelno

    spot_img

    Povezani članci