Makroekonomski analitičar i profesor na Sarajevo School of Science and Technolog (SSST) Faruk Hadžić jedan je od onih stručnjaka koji od početka povećanja inflacije, enormnih poskupljenja goriva i drugih životnih namirnica u našoj zemlji i svijetu, upozorava na njene posljedice.
Početkom ove godine apelirao je na scenarij koji se sada dešava u Bosni i Hercegovini, a nudio je rješenja kako da se on izbjegne u ovolikoj mjeri.
O tome i novim rješenjima koje nudi govorio je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“.
„Postojali su mehanizmi da se pomogne građanima i privredi. Naveli su da će FBiH napraviti historijsku grešku ako ovaj dodatni ekstra rast prihoda, iz perspektive da će se do njih doći, ne usmjeri građanima i privredi, sada vidimo da ništa od toga nije učinjeno. Ni akcize na gorivo nisu ukinute, iako su entiteti bili saglasni da se njihova naplata privremeno ukine, do tog nije došlo“, navodi Hadžić dodajući kako se onda postavlja pitanje zašto entiteti koji su se unaprijed odrekli tog novca nisu rekli da su spremni da ih vrate građanima na način da se subvencionira gorivo na benzinskim pumpama.
Subvencionirati cijene goriva
„To bi imalo isti efekat kao da su ukinute akcize. Dakle, vi biste dobili novac kojeg ste se odrekli, samo ga vratite nazad građanima da plate jeftiniju cijenu goriva. Međutim, tu se pokazuje ustvari da oni nisu bili iskreni od početka, jer da jesu mi bismo danas plaćali jeftinije gorivo, a sada je vrlo neizvjesno sa novim poskupljenjima koliko će to dovesti do novog rasta cijena i ne govorimo samo energenata, nego svih proizvoda generalno“, pojasnio je Hadžić.
Hadžić pojašnjava kako će poskupjeti sve ono što je vezano za poskupljenje cijena goriva, i to lančano na leđa građana kao i do sada.
„Sada su najizvjesnije cijene energenata, a s obzirom na to da generalno tokom zimske sezone dolazi do većih izdataka, ti troškovi će sada biti znatno veći nego što je to bilo prethodnih godina. Tako da će to biti popriličan udar na građane, jer oni će sada biti u vrlo teškoj situaciji s obzirom na to da plate i penzije nisu nešto značajno povećane. One možda nominalno jesu, ali kada ih uskladite sa inflacijom baš i ne. Tako da će građani doći u dilemu šta uopće platiti sa ono malo novčanih sredstava što imaju – hranu ili nešto drugo“, naveo je Hadžić.
Novca u BiH ima
Najveći problem kod donošenja odluka je njihov tajming, smatra Hadžić, pojašnjavajući kako se ne mogu biti isti efekti ako odluka nije donesena na vrijeme. Da su neke odluke donesene ranije, danas bismo imali puno niži nivo inflacije.
„Sada kada je inflacija eskalirala koja je u septembru iznosila 18 posto mi već imamo efekt galopirajuće inflacije koja je veliku štetu nanijela ekonomiji BiH. S druge strane imate potpuno relativiziranje od onih koji navode da to nije neki poseban problem, ali evo vidjet ćete sad već ove zime kako će se to odraziti na život građana“, govori nam Hadžić navodeći kako je najbitnije da novca u BiH ima.
„Samo po svim porezima u BiH je prikupljeno oko 2 milijarde KM više nego što je bilo prošle godine za isti period. To je strašno velika količina novca koja nije ni približno vraćena građanima, osim možda kroz neke simbolične jednokratne pomoći, koja ne može imati neke posebne vidljive efekte“, mišljenja je Hadžić.
Reforma poreskog sistema
Smatra da je sada samo političko pitanje da li će donosioci odluka ići u tom smjeru da podijele novac, ali po tačnim namjenama koje se uspostave, a ne onako po proizvoljnim osnovama.
„Po meni bi bilo idealno da se sada uradi reforma poreskog sistema i da se dio viška usmjeri na to kako bi radnici mogli dobiti veće plate uz zadržavanje bruto-iznosa, čime bi ekonomija postala dosta konkuretnija, pogotovo u FBiH koja ima ogromno poresko opterećenje na plate i na rad. To je nešto što bi bila svrsishodna reforma koja bi se trebala uraditi, pored pomoći nezaposlenima, penzionerima, i na taj način bi se mi mogli ozbiljnije pripremiti za ekonomsku krizu koja nam vrlo vjerovatno dolazi već naredne godine“, pojasnio je Hadžić.
Proces energetske tranzicije
Zanimalo nas je da li smatra da ćemo i mi morati uvesti mjere štednje energenata poput velikih evropskih zemalja, za šta smatra da zavisi od stanja energenata.
„Mi trebamo, ne samo ovu zimu, pokrenuti proces energetske tranzicije koji će biti usmjeren ne samo na povećavanje proizvodnih kapaciteta za obnovljive izvore energije, da što više smanjimo ovisnost o nekim resursima poput gasa i napraviti diverzifikaciju, da možemo imati pristup različitim izvorima ukoliko dođe do nekih problema“, naveo je Hadžić kao potencijalne načine da ojačamo našu ekonomiju i iskoristimo ovu krizu kao šansu za ubrzani rast.
„Ne mora kriza uvijek biti negativna, ona ujedno pruža šansu da iskoristimo sav taj potencijal i dodatno se osnažimo“, prokomentirao je ekonomski analitičar i profesor na Sarajevo School of Science and Technolog (SSST) Faruk Hadžić za „Slobodnu Bosnu“.
SLOBODNA-BOSNA.BA
