More
    spot_img

    Domovi zdravlja ostaju bez ljekara: Djecu neće imati ko liječiti


    Javašluk i neplaniranje došli su na naplatu, pa se s pravom postavlja pitanje ko će nas liječiti u budućnosti. Iako tačna evidencija o odlasku ljekara iz BiH ne postoji, prizori u čekaonicama najbolje oslikavaju stanje u zdravstvu.

    Domovi zdravlja ostaju bez ljekara: Djecu neće imati ko liječiti
    Domovi zdravlja ostaju bez ljekara: Djecu neće imati ko liječiti

    Dok su ljekari odlazili u penziju, nije se na vrijeme planiralo da se osigura zamjena, tako da je došlo do nedostatka specijalista. Osim toga, smanjen je i broj onih koji se odlučuju na upis studija medicine.

    Potrebe građana

    Direktor JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Abel Baltić kaže u razgovoru za „Avaz“ kako su konstantno otvoreni konkursi za prijem pedijatara, na koje se, nažalost, niko ne prijavljuje. Ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaju još tri pedijatra.

    – Razlog zbog kojeg smo došli u ovu situaciju je taj što se nije na vrijeme planiralo. Trebalo se imati u vidu da osnovni studij traje šest godina, a specijalizacija nakon toga minimalno četiri do šest godina. Malo se zakasnilo za planiranje specijalista i sad taj nedostatak pokrivamo na način što ljudi rade više, a sve u želji da izađu ususret potrebama naših građana – ističe Baltić.

    Raspisan je konkurs za prijem četiri pedijatra, a samo se jedan prijavio i on je primljen.

    Sistematski rad

    – Tri mjesta su i dalje upražnjena. Trenutno je problem izraženiji što se tiče pulmologa, ista stvar je, nemamo ih dovoljno. Određeni su otišli u penziju, nije se vodilo računa o tome kada će kolege ići u penziju da bi se na vrijeme raspisale specijalizacije, ali ono što je dobro jeste da imamo kontakte s druga dva pulmologa iz drugih ustanova koji su izrazili želju da prijeđu ovamo – navodi Baltić.

    Trenutno nedostaje između 25 i 30 ljekara, a Baltić nam kaže da je stanje bolje u odnosu na godinu ranije, kada je situacija bila kritičnija.

    Ono što bi sistemski trebalo raditi je pratiti odlaske u penziju jer se iz ustanove ovog tipa godišnje 70 do 90 osoba penzioniše, a kada se tome dodaju i odlasci ljekara iz BiH, brojka uveliko prelazi 100, i to samo u Kantonu Sarajevo.

    Olakšati rad

    Isti problem kao u KS je i u Domu zdravlja Zenica. Kako nam je kazala direktorica ove ustanove dr. Mersija Kasumović, nedostaje ljekara medicine iz medicinskih oblasti na primarnom i konsultativno-specijalističkom nivou.

    – Smatramo da bi trebalo razmotriti da se smanji vrijeme trajanja specijalizacije, što bi moglo olakšati rad zdravstvenih institucija. Najveći broj specijalizacija traje pet godina, a ako doktor medicine koji je na specijalizaciji ima odsustvo npr. zbog čuvanja trudnoće i porodiljskog odsustva, dešava se da zdravstvena institucija dobije specijalistu iz određene oblasti i nakon sedam ili osam godina od dana dodjele specijalizacije – kaže Kasumović.

    Nema interesiranja

    Direktor JU Dom zdravlja Stari Grad Mostar dr. Edin Kapetanović kazao nam je kako je u posljednjih deset godina smanjen interes srednjoškolaca za studij medicine.

    Javašluk i neplaniranje došli su na naplatu, pa se s pravom postavlja pitanje ko će nas liječiti u budućnosti. Iako tačna evidencija o odlasku ljekara iz BiH ne postoji, prizori u čekaonicama najbolje oslikavaju stanje u zdravstvu.

    Dok su ljekari odlazili u penziju, nije se na vrijeme planiralo da se osigura zamjena, tako da je došlo do nedostatka specijalista. Osim toga, smanjen je i broj onih koji se odlučuju na upis studija medicine.

    Potrebe građana

    Direktor JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Abel Baltić kaže u razgovoru za „Avaz“ kako su konstantno otvoreni konkursi za prijem pedijatara, na koje se, nažalost, niko ne prijavljuje. Ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaju još tri pedijatra.

    – Razlog zbog kojeg smo došli u ovu situaciju je taj što se nije na vrijeme planiralo. Trebalo se imati u vidu da osnovni studij traje šest godina, a specijalizacija nakon toga minimalno četiri do šest godina. Malo se zakasnilo za planiranje specijalista i sad taj nedostatak pokrivamo na način što ljudi rade više, a sve u želji da izađu ususret potrebama naših građana – ističe Baltić.

    • Dr. Baltić: Zakasnilo se s planiranjemFOTO: AGENCIJE

    Raspisan je konkurs za prijem četiri pedijatra, a samo se jedan prijavio i on je primljen.

    Sistematski rad

    – Tri mjesta su i dalje upražnjena. Trenutno je problem izraženiji što se tiče pulmologa, ista stvar je, nemamo ih dovoljno. Određeni su otišli u penziju, nije se vodilo računa o tome kada će kolege ići u penziju da bi se na vrijeme raspisale specijalizacije, ali ono što je dobro jeste da imamo kontakte s druga dva pulmologa iz drugih ustanova koji su izrazili želju da prijeđu ovamo – navodi Baltić.

    Trenutno nedostaje između 25 i 30 ljekara, a Baltić nam kaže da je stanje bolje u odnosu na godinu ranije, kada je situacija bila kritičnija.

    Ono što bi sistemski trebalo raditi je pratiti odlaske u penziju jer se iz ustanove ovog tipa godišnje 70 do 90 osoba penzioniše, a kada se tome dodaju i odlasci ljekara iz BiH, brojka uveliko prelazi 100, i to samo u Kantonu Sarajevo.

    Olakšati rad

    Isti problem kao u KS je i u Domu zdravlja Zenica. Kako nam je kazala direktorica ove ustanove dr. Mersija Kasumović, nedostaje ljekara medicine iz medicinskih oblasti na primarnom i konsultativno-specijalističkom nivou.

    • Dr. Kasumović: Primarni nivoFOTO: AGENCIJE

    – Smatramo da bi trebalo razmotriti da se smanji vrijeme trajanja specijalizacije, što bi moglo olakšati rad zdravstvenih institucija. Najveći broj specijalizacija traje pet godina, a ako doktor medicine koji je na specijalizaciji ima odsustvo npr. zbog čuvanja trudnoće i porodiljskog odsustva, dešava se da zdravstvena institucija dobije specijalistu iz određene oblasti i nakon sedam ili osam godina od dana dodjele specijalizacije – kaže Kasumović.

    Nema interesiranja

    Direktor JU Dom zdravlja Stari Grad Mostar dr. Edin Kapetanović kazao nam je kako je u posljednjih deset godina smanjen interes srednjoškolaca za studij medicine.

    • Dr. Kapetanović: Problem posebno izražen u HNKFOTO: AGENCIJE

    – U našem kantonu je to posebno izraženo, pa nam dolazi manji broj diplomiranih doktora medicine. U posljednje vrijeme zapošljavamo ljekare iz Tuzlanskog i Kantona Sarajevo. Ipak, najveći problem nam je činjenica da mladi ljekari nisu zainteresirani za specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te nakon godinu do dvije odlaze u bolnice i kliničke centre – ističe dr. Kapetanović.

    AVAZ

    Aktuelno

    spot_img

    Povezani članci