U ovakvim situacijama bismo poput brojnih drugih zemalja do sada već trebali imati oformljene krizne štabove na državnom nivou, jer ekonomija nema nikakve veze sa Dejtonskim sporazumom i političkim igrama, ocjenjuju stručnjaci
U julu je u Bosni i Hercegovini zabilježena rekordna inflacija od 16,7 odsto. Zvanični troškovi su ipak mnogo veći, čak i do 25 posto. Nema povećane proizvodnje koja bi oborila inflaciju kao ni adekvatnih mjera. Kako stvari stoje građane Bosne i Hercegovine čeka neizvjesna jesen.
Koliko su porasli troškovi života možda najbolje pokazuju najsvježiji statistički podaci. Cijene hrane su u julu ove godine u odnosu na isti period prošle godine porasle za gotovo 25 odsto, javlja BHRT.
Bez obzira na zvaničnu rekordnu inflaciju od 16,7 odsto, troškovi života, ističu ekonomisti, znatno su veći nego što je prikazano i veći su za 25 procenata. Bosna i Hercegovina će, kako ističu, platiti najveću cijenu zbog specifičnog monetarnog sistema, jer u državama sa sopstvenom valutom povećana proizvodnja smanjuje inflaciju.
– Mi imamo zamrznutu vrijednost novca tako da će kod nasti rasti kamatna stopa i zaduživanja i rasti cijene. Mi nemamo priliku da je savladamo povećanom proizvodnjom. Proizvodnja će padati, rast će cijene i smanjivat će se investicije, kaže ekonomista Aleksa Milojević.
Manji izvoz, manja proizvodnja koja ne može ublažiti pad vrijednosti novca dovešće zemlju, ocjenjuju ekonomisti, u stanje ravno ekonomskom paklu.
– Ne mogu se više dugoročni ugovori praviti kada je riječ o javnom sektoru, to je distrukcija sistema javnih nabavki, a drastičan pad standarda građana, najsiromašniji smo u Evropi, ovo na to dodatno utiče, tvrdi ekonomista Admir Čavalić.
U ovakvim situacijama bismo poput brojnih drugih zemalja do sada već trebali imati oformljene krizne štabove na državnom nivou, jer ekonomija nema nikakve veze sa Dejtonskim sporazumom i političkim igrama, ocjenjuju stručnjaci.
CHI
