Mirsad Hadžić iz Tešnja imenovan je krajem marta za ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog
kantona, a na toj poziciji zamijenio je aktuelnog premijera Mirnesa Bašića. S ministrom Hadžićem razgovarali smo o planovima i vizijama u sektoru poljoprivrede koji je sve snažniji zahvaljujući dobrim dijelom programima podstica s nivoa ZDK.

“Naša riječ”: Jesu li usvojeni programi utroška sredstava Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu? Koji su iznosi sredstava i kako će ona biti raspodijeljena?

HADŽIĆ: Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko dobojskog kantona pripremilo je prijedloge Programa utroška sredstava budžeta za poticaje u poljoprivredi u iznosu od 3.000.000,00 KM i Programa utroška sredstava od prikupljenih veterinarskih naknada za mjere zdravstvene zaštite životinja i veterinarskog javnog zdravstva u iznosu od 400.000,00 KM, koji će se naći na jednoj od narednih sjednica Vlade
ZDK-a. Kontinuitet poticajnih mjera koje su opredijeljene navedenim
programima rezultat su niza sastanaka zainteresovanih predstavnika
poljoprivrednih proizvođača i stranaka koji su iskazali interesovanje
i koji su bili zadovoljni prošlogodišnjim poticajnim mjerama našeg ministarstva. Razlika u odnosu na prošlogodišnje aktivnosti je oko 10% i ne razlikuju se puno u odnosu na 2020. godinu, dakle, u nivou su prošlogodišnjih. Zadovoljni smo što nije bilo smanjenja sredstava za
poljoprivredu i što smo uspjeli zadržati visinu sredstava iz 2020. godine
s obzirom na problem i krizu sa pandemijom virusa Covid.

Stabilnija otkupna cijena

NR: ZDK se ubraja među kantone sa najvećom proizvodnjom maline u FBiH. Kakva su očekivanja od ove godine? Kako će se pad proizvodnje u Poljskoj odraziti na otkupne cijene maline u ZDK? Hoćete li mijenjati politiku podsticaja za malinarstvo i koliko sredstava ćete imati na raspolaganju?
HADŽIĆ: Zeničko-dobojski kanton jeste najveći proizvođač kvalitetne maline odmah poslije Unsko-sanskog kantona. Malina je u prethodne dvije godine veoma tražena na globalnom tržištu, a uzimajući u obzir da je urod maline u Poljskoj, Čileu i Ukrajini ove godine podbacio, a otkupljivači maline
povećali svoje rashladne kapacitete za očekivati je i realno da otkupna cijena bude malo veća nego prethodne godine. Otkupnu cijenu uveliko formiraju otkupljivači i subjekti koji vrše zamrzavanje maline, stoga očekujem da otkupna cijena bude na nivou 2020. godine. Programom poticaja za poljoprivredu u 2021. godinu visina opredijeljenih sredstava za proizvodnju maline je 540.000,00 KM, a što je na nivou prošlogodišnjeg ukupnog iznosa.
Što se tiče podrške podizanja novih zasada maline u 2021. godini planiran je iznos od 600,00 KM/0,1ha zasada a planiran je i iznos od 65.000,00 KM za otkupljivače jagodičastog voća. S obzirom da su programi još u fazi prijedloga moguće su promjene i korekcije u nekom dijelu proizvodnje.

Prerađivački kapaciteti

NR: Ima li pomaka u osnivanju prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi? Kako poljoprivrednim proizvodima dati dodatnu vrijednost? Ima li Kanton mehanizme da pomogne na tom polju?
HADŽIĆ: Nizak nivo domaće proizvodnje i sirovine u poljoprivredi ključni je razlog što se prerađivački kapaciteti u poljoprivredi polako osnivaju. Povećanjem proizvodnje i poboljšanjem povezanosti između proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, predstavljalo bi važnu priliku za ZDK, budući da prehrambeno-prerađivački kapaciteti ostvaruju snažan efekat na cijelu privredu u smislu dodatne vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta ali samo ako rade punim kapacitetima i imaju dovoljno kvalitetne sirovine.
Pružanjem veće podrške poljoprivredi, zatim odgovarajućom strategijom razvoja ZDK-a, podsticajnim mjerama agrarne politike sa nivoa FBiH, većim
subvencijama za izvoz i možda formiranjem ministarstva poljoprivrede
na državnom nivou moglo bi značajno doprinijeti povećanju dodatne vrijednosti kako poljoprivrednog proizvoda tako i poljoprivrednog sektora.
Ekskluzivno za vas još jedna pozitivna informacija. U fazi smo
pripreme i izrade novog programa kreditne linije investicijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije na bazi revolving kredita za pravna lica i obrte koji se bave proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda, prvi i drugi stepen prerade, u ukupnom iznosu od 500.000,00 i minimalnom kamatnom stopom do 2 posto. Smatramo i cilj nam je da ova aktivnost podigne konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvoda, doprinese i stvori novu dodatnu vrijednost za poljoprivrednu proizvodnju novim upošljavanjem u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji na području našeg kantona. U narednom periodu svi zainteresovani subjekti bit će informisani putem službene stranice ZDK-a zdk.ba .

Harmonizacija programa

NR: Koliko FBiH pomaže ZDK-u u oblasti poljoprivrede? Planirate li zajedničke projekte ove godine? Hoće li biti podrške proljetnoj sjetvi, koju su proizvođači imali prošle godine?

HADŽIĆ: Naši programi poticaja u poljoprivredi sinhronizovani su sa federalnim novčanim podrškama. Ono što federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ne obuhvati svojim mjerama,
programima ili aktivnostima, mi nastojimo da pratimo potrebe naših poljoprivrednih proizvođača i osiguramo dodatna sredstva svojim
programima poticaja. Federalno Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede
i šumarstva u prethodnim godinama, svojim programima poticaja poljoprivredne proizvodnje, poticajima ruralnog razvoja i kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi uveliko je doprinijelo i stvorilo ekonomsku motivaciju poljoprivrednicima sa našeg kantona. Ove godine nismo planirali zajedničke projekte iz oblasti poljoprivrede sa FBiH, a podrška za proljetnu sjetvu koju su poljoprivredni proizvođači ostvarili u 2020. godini za kupovinu
sjemenskog repromaterijala i umjetnog gnojiva će izostati iz
razloga što sredstva za tu namjenu nisu planirana Budžetom za 2021.
godinu. Mi smo svjesni da naši programi su više socijalnog karaktera, a naša želja bi bila da poljoprivrednu politiku poticaja omogućavamo sa razvojnim programima za koja su potrebna velika sredstva i podrška sa viših nivoa vlasti.

Obrtničke djelatnosti

NR: Mnogo je pozitivnih priča u poljoprivredi. Prošle sedmice ste s premijerom Novalićem posjetili jednu farmu tovnih goveda kod Žepča te pogone firme Madi Tešanj, koja je regionalni gigant sa velikom
mrežom kooperanata. Može li poljoprivreda biti zamajac ekonomskog razvoja i zapošljavanja?

HADŽIĆ: Da, istina je da smo bili dio delegacije koja je posjetila vodeće firme u peradarskoj i stočarskoj proizvodnji na području ZDK-a. Zadovoljstvo
nam je da imamo firmu “MADI” d.o.o. Tešanj koja je vodeća domaća
kompanija za proizvodnju pilećeg mesa i jedna od vodećih regionalnih firmi koja konstantno širi svoju proizvodnju. Teško je o poljoprivredi govoriti kao o “zamajcu ekonomskog razvoja” pogotovo u ZDK-u gdje je industrijska proizvodnja decenijama razvijena. Poljoprivredna proizvodnja u ZDK-u na žalost je služila kao amortizer za ljude koji su ostajali bez posla u sektoru privrede. Naš zadatak je da kroz poticajnu politiku afirmišemo i ekonomski motivišemo te stvorimo ambijent u kojem poljoprivrednik od svog rada može dostojanstveno i pristojno živjeti a ne preživljavati.
Rezultat toga je to da smo na području našeg kantona zadnjih godina višestruko povećali broj obrtničkih djelatnosti i pravnih lica koja se bave poljoprivredom. Trenutno imamo oko 500 registrovanih proizvođača u ZDK-u.

Saradnja s općinama

NR: Kakva je saradnja Kantona sa općinama/gradovima? Planirate li zajedničke projekte?

HADŽIĆ: Kao što mi pratimo i usklađujemo svoje programe poticaja sa federalnim nivoom vlasti, tako i općine/gradovi pokušavaju da prate naše mjere i aktivnosti usklađujući svoje poljoprivredne podrške i na taj način svi zajedno pokušavamo da rasporedimo i obezbijedimo što bolju poljoprivrednu poticajnu politiku na području našeg kantona. Zajedničke projekte u poljoprivredi sa općinama/gradovima nismo planirali u ovoj godini, ali saradnja je na dosta dobrom i zadovoljavajućem nivou. U narednom
periodu nastojat ćemo da preko svoje poljoprivredno savjetodavne službe obezbijedimo pružanje stručne pomoći što većem broju poljoprivrednika
s ciljem tehnološko-tehničkog unapređenja poljoprivrednih gazdinstava i povećanja poljoprivredne proizvodnje.

Jagodičasto voće

ZDK je dominantno industrijski kanton, ali sa sve razvijenijom
poljoprivredom. Iz Vlade ZDK često ističu da su u fokusu peradarstvo, proizvodnja jagodičastog voća i plastenička proizvodnja.
NR: Ostaju li ove proizvodnje u fokusu Vlade i Ministarstva
za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu?
HADŽIĆ: S obzirom na strategiju razvoja ZDK-a za naredni
period, strateški ciljevi će i dalje biti usmjereni prema
oblastima koje imaju tendenciju rasta i unapređenja, a to
su: proizvodnja jagodičastog voća, proizvodnja mlijeka,
plastenička proizvodnja i peradarska proizvodnja.
“NAŠA RIJEČ”, izdanje: Utorak, 18.05.2021.

Izvor: Naša riječ, izdanje utorak, 18.05.2021.