Europi nije jasno dobro epidemiološko stanje u Bosni i Hercegovini pa su počele rasprave i analize mjera.

Na nedavnoj raspravi Kriznog Stožera u saboru Republike Hrvatske, zastupnik Hrvoje Zekanović upitao je Ministra Beroša zašto u Bosni i Hercegovini može doći do pada broja zaraženih iako nema strogih mjera, a u Hrvatskoj ne ?

Uslijedio je diplomatski odgovor :
Niz je elemenata u igri, počevši koji je virus prisutan, do prokuženosti. Ni tijekom ljeta BiH nije imala jače mjere što je omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su otporni. Kompleksno je to pitanje na koje jedino znanost može dati pravi odgovor – odgovorio je Beroš a tu raspravu možete pogledati OVDJE

Što o epidemiološkim mjerama kaže znanost?

Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih u BiH posljednjih tjedana padaju unatoč tome što od epidemioloških restrikcija u toj zemlji uopće nepostoje.

Ako pogledamo što se u nekoliko posljednjih mjeseci zbivalo u BiH, vidljivo je da su u praksi funkcionirale brojne mjere koje su u znanstvenim istraživanjima potvrđene kao najučinkovitije – pretežno online nastava, značajno smanjena veća okupljanja u firmama, restoranima i kafićima te ograničenje drugih većih okupljanja.

O učinkovitosti pojedinih nefarmaceutskih epidemioloških mjera provedeno je više studija koje su uglavnom pokazale slične nalaze. Dvije najnovije objavljene su u uglednim znanstvenim časopisima Nature Human Behaviour i Science.
Ako se ovi zaključci studija usporede s mjerama u BiH, jasno je vidljivo da ih je BiH uvela gotovo sve, mada neke i djelomično.

Za kraj da “bacimo oko” na semafaor i broj zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 7 dana u regionu i nekim europskim državama :

Bosna i Hercegovina- 63
Slovenija- 415
Hrvatska – 85
Srbija- 171
Crna Gora- 532
Austrija- 107
Njemačka- 91
Italija- 143
Švicarska- 139

gpmaljevac