“I oni su budućnost Tešnja”: Alma Karahodžić nastavlja tradiciju pčelarstva dugu 40 godina
Alma Karahodžić naslijedila je ljubav prema pčelarstvu od svog rahmetli oca Ekrema Karahodžića, jednog od velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog pčelarstva. Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa.
Tim povodom, a u okviru projekta “I oni su budućnost Tešnja”, Općinski načelnik Suad Huskić nedavno je sa saradnicima posjetio Almu u Jevadžijama i razgovarao sa njom.
Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. “Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica”, govori Alma.
Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško.
“Naša Općina”, naglašava Alma, “pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima”. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.
Nikada joj nije palo na pamet da odustane od pčelarstva, niti da napusti Bosnu i Hercegovinu. U 40 godina odrastanja u pčelarstvu uz oca, Alma se nagledala svega. Bilo je tu i lijepih dana i godina, ali i požara, poplava, i raznih drugih nevolja.
Prije nekoliko decenija sa manjim brojem zajednica moglo se proizvesti više meda nego danas. “Došlo je do promjena u prirodi, i pčele danas moraju davati med u znatno nepovoljnijim uvjetima. Zato su pčelarstvo i zaštita prirodne sredine dvije neodvojive teme”.
Posvećena kvalitetu u ovome što radi, Alma ističe da nema problema sa plasmanom meda i proizvoda od meda. “Kvalitet nam je na prvom mjestu. Osim toga, trudimo se da naše proizvode lijepo upakujemo. Naši proizvodi su dostupni u Tešnju u Jevadžijama i na Vlašiću gdje imamo svoj pčelinjak, a vršimo i dostavu brzom poštom.”
Prošla godina je bila jedna od boljih po količini meda. Što se tiče cijene, Alma smatra da je 25 KM za kilogram pravog, nepatvorenog meda realna za sada.
Osim meda, Pčelarstvo Karahodžić ima u ponudi i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, a unazad godinu dana počelo se sa proizvodnjom 100% prirodne kozmetike na bazi meda i pčelinjeg voska. “Zapravo se malo odmaram kada pravim ove prozvode naspram ovog težeg dijela”, iskrena je Alma.
Danas je Pčelarstvo Karahodžić ozbiljan obrt sa godišnjom proizvodnjom meda od oko nekoliko tona i sa planom širenja kapaciteta. Primjenjuju se nove tehnologije gdje god je to potrebno i moguće. Spada u red tzv. selećih pčelarstava, što znači da pčelinje zajednice sele po pašama u periodima medobranja. U proljeće idu prvo na bagrem u okolini Modriče i Odžaka, zatim na Vlašić gdje pčele provode cijelo ljeto i gdje beru dvije paše, vlašićku livadu i vlašićku šumu. Na jesen se pčele vraćaju u Tešanj na stacionar gdje zimuju i provode prve dane intenzivnog razvoja do nove pčelinje paše.
“Jedna pčelinja zajednica ima oko 1 milion pčela. Brinemo o 200 miliona pčela. Pčele su plemenita bića i ljudi bi mnogo toga mogli naučiti od njih. Daleko smo od toga da naša Bosna i Hercegovina funkcionira besprijekorno kao jedna pčelinja zajednica, ali sanjam da ćemo jednog dana ličiti na njih”, poručuje nam Alma za kraj razgovora.
Projektom “I oni su budućnost Tešnja” Općina predstavlja mlade i uspješne ljude. Cilj je promovirati kako njihova profesionalna i životna postignuća tako i univerzalne vrijednosti. Projektom se želi pokazati da Tešanj kao lokalna zajednica ima svijetlu budućnost u kojem itekako ima mjesta i za mlade i uspješne ljude koji grade jedno društvo u kojem uspjeh nije nikakvo ‘čudo’, već pravilo i normalna stvar do koje se dolazi znanjem i zalaganjem.
SUAD HUSKIĆ- NAČELNIK OPĆINE TEŠANJ