Također je govorila o tome šta Njemačka i Evropska unija poduzimaju povodom secesionističke politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.Razgovarali smo i o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, novoj vlasti u našoj zemlji kao i ekonomskim kretanjima.
Kako bi javnost u Njemačkoj reagovala da se izborni zakon i pravila o formiranju vlasti mijenjaju u izbornoj noći i nedugo nakon održanih izbora?Predugo nije bilo napretka u reformama. Formiranje nove vlade i u Federaciji sada šalje signal dobrodošlice. Učinkovita vlada je ključna za provedbu EU reformi.
Političke institucije moraju bolje funkcionirati. Njemačka podržava ostvarivanje ovih ciljeva. U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik u tome djeluje samostalno.Jasno je da odluka visokog predstavnika nije bila jednostavna i da se kao takva ne bi mogla prenijeti na Njemačku.
Da li Njemačka planira obustaviti projekte i investicije u RS-u zbog Milorada Dodika i njegove politike koju vodi? Nedavno je ponovo bio kod Vladimira Putina.Secesionistička politika Milorada Dodika i njegova razdorna retorika su neprihvatljive. One dovode u pitanje Dejtonski sporazum. To škodi zemlji i entitetu Republika Srpska. Ovo se naravno odnosi i na investicionu klimu.
A to vrijedi i za nedavnu posjetu Milorada Dodika Moskvi i njegove izjave o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, koje osuđujemo. To je u očitoj suprotnosti sa kandidatskim statusom i nastojanjima Bosne i Hercegovine da ispuni kriterije za pristupanje EU. Takvo ponašanje koči približavanje EU i vraća zemlju unazad u procesu pridruživanja.
Njemačka će i dalje uskraćivati financijsku podršku infrastrukturnim projektima u Republici Srpskoj u trocifrenim milionskim iznosima. I na nivou Evropske unije suspenduju se veliki projekti. Po našem mišljenju, to je žalosno jer se radi o projektima koji bi dugoročno koristili Republici Srpskoj. Predstavnici Republike Srpske sada to imaju u svojim rukama da uvjerljivim odstupanjem od secesionističkog kursa prokrče put ovakvim projektima.
U BiH je formirana nova vlast na državnom nivou. Da li ima neke promjene na međunarodnom planu kada je u pitanju BiH i kakve?Njemačka ostaje pouzdan i snažan partner uz Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU. Nova vlada se brzo mora uhvatiti u koštac sa 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine kroz konkretne reforme.Samo tako se može iskoristi prilika koju nudi status kandidata, dodijeljen u decembru 2022.
Uvjerena sam da zemlja može u narednim mjesecima postići stvarni napredak – na primjer u oblasti vladavine prava i socioekonomskim reformama. Preduslov je politička volja. Njemačka i EU su spremne podržati Bosnu i Hercegovinu u tome. Kao i do sada, zauzimat ćemo se snažno civilno društvo.Njemačka je i zvanično ušla u recesiju.
Kakva su ekonomska predviđanja za Zapadni Balkan?Unatoč globalnim ekonomskim izazovima, njemačke kompanije pokazuju sve veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Veliki plus predstavlja geografska blizina naših zemalja. Ali i kada je u pitanja obnovljiva energija, ova zemlja ima veliki potencijal. Ovdje je bitno u što kraćem roku započeti procese transformacije. Jer već sada je jasno da će proizvodnja koja nije “zelena” imati jake konkurentske nedostatke u budućnosti.
EU planira uvesti namete na robu koja se proizvodi iz fosilne energije, posebno na ugalj. Dakle, ključno je sljedeće: reformski zastoji ili čak nazadovanje u reformama i secesionistička retorika su otrov za investicije. Ovdje stalno dobijamo uznemirujuće upite iz privrede. Stoga glavni prioritet treba da bude jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.
Da li državljani BiH uskoro mogu očekivati mogućnost dvojnog državljanstva s Njemačkom s obzirom na veliki broj državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj? Poznato je da je to trenutno u formi Nacrta zakona.Znamo da je ovo za mnoge ljude na zapadnom Balkanu važno pitanje. U toku je usaglašavanje o zakonskom prijedlogu.Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?Anna Lührmann
klix.ba